Hercegovačko-neretvanski kanton sedmi je od ukupno deset kantona koji administrativno čine Federaciju BiH. Kantonalni je upravni, politički, privredni, kulturni, naučni, zdravstveni, vjerski i društveni centar Mostar, a osim njega, sastavnice su mu još osam jedinica lokalne samouprave. Uz Mostar, tri su u statusu grada (Čapljina, Konjic i Stolac) i pet u statusu općine (Čitluk, Jablanica, Neum, Prozor-Rama i Ravno).
Smješten na jugu BiH, HNK se prostire od planinskih prijevoja Makljen i Ivan-Sedlo na sjeveru, do Ivanice nadomak Dubrovnika na jugu, obuhvatajući prirodnim ljepotama bogat prostor cijelog toka rijeke Neretve, gorde planinske masive i plodne doline, pitoma jezerska područja, šume, visoravni i pašnjake te jedini bh. izlaz na Jadransko more odnosno neumsku obalu. Na zapadu i sjeverozapadu graniči sa Zapadnohercegovačkim i Hercegbosanskim kantonom, na sjeveru sa Kantonom Sarajevo i Srednjobosanskim kantonom, na istoku sa entitetom RS, a na jugu izlazi na međudržavnu granicu sa Republikom Hrvatskom.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, HNK je imao nešto više od 222.000 stanovnika, a po gustoći naseljenosti, sa 50,45 građana po km2, svrstan je među rjeđe naseljene kantone. Obuhvaća površinu od 4401 km2 odnosno nešto manje od 17 % ukupne površine FBiH ili 8,59 % područja BiH.
Upravna historija HNK-a započinje potpisivanjem Washingtonskog sporazuma iz marta 1994.
kojim je uspostavljena FBiH odnosno stupanjem na snagu Zakona o kantonima iz juna 1996. godine. Dužnost župana, kao dotad najvišeg nositelja izvršne vlasti, dokinuta je amandmanima na Ustav FBiH iz oktobra 2002. godine. Kantonalna vlast dijeli se na zakonodavnu (Skupština HNK-a) i izvršnu (Vlada HNK-a sa premijerom i 11 ministarstava).
Kanton je izuzetno bogat jedinstvenim prirodnim ljepotama. Na svom području ima dva parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, a njegova kombinacija kontinentalne, mediteranske i planinske klime čini ga prostorom ugodnim za život koji, unutar svega sat vožnje nudi i mogućnost planinarenja, alpinizma i skijanja, kao i plivanja u rijekama, jezerima ili u moru. Bogat vodom, šumom, plodonosnim oranicama i pašnjacima, ima visok poljoprivredni, privredni i turistički potencijal.
Saobraćajno, čvorište je dva komunikacijska pravaca evropskog značaja, Koridora Vc i Jadransko-jonskog koridora, uz mnoštvo značajnih saobraćajnica od nivoa autoceste, preko onih magistralnih i regionalnih, do lokalnih cesta. Povezan je i željeznicom koja ga direktno spaja sa Lukom Ploče, a poseban značaj za razvoj Kantona jest Aerodrom Mostar, registrovan za međunarodni zračni saobraćaj.
HNK se diči Starim mostom i starom gradskom jezgrom Mostara, upisanim na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine te svjetski poznatom špiljom Vjetrenicom, prvom samostalnom prirodnom cjelinom u BiH uvrštenom na UNESCO-ovu listu. Tu je i drugo neprocjenjivo prirodno, spomeničko, arhitektonsko, sakralno, kulturno i drugo nasljeđe, od čega se nekoliko cjelina nalazi među mogućim uvrštenjima na UNESCO-ovu prestižnu listu. Međugorje je jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta, a svakom posjetitelju dah zastaje pred hercegovačkim riječnim slivovima, zaštićenim močvarnim područjem, antičkim nalazištima, starokršćanskim i srednjovjekovnim nasljeđem, otomanskim, austro-ugarskim, socijalističkim i drugim zdanjima, nematerijalnom pučkom baštinom...
Iznimno raznolika turistička ponuda, od tradicionalnog, preko pustolovnog turizma, ekstremnih izazova za ljubitelje adrenalina, do pitkih užitaka za one koji vole umirujuće opuštanje u prirodi, uživanje u umjetnosti ili mjesnim posebnostima kulinarstva, enologije i svega onog što se uz to vezuje, ovaj prostor čini sve privlačnijim i sve primjetnijim na turističkoj karti svijeta.