Hercegovačko-neretvanska županija sedma je od ukupno deset županija koje administrativno čine Federaciju BiH. Županijsko je upravno, političko, gospodarsko, kulturno, znanstveno, zdravstveno, vjersko i društveno središte Mostar, a osim njega, sastavnicama su joj još osam jedinica lokalne samouprave. Uz Mostar, tri su u statusu grada (Čapljina, Konjic i Stolac) i pet u statusu općine (Čitluk, Jablanica, Neum, Prozor-Rama i Ravno).
Smještena na jugu BiH, HNŽ se prostire od planinskih prijevoja Makljen i Ivan-Sedlo na sjeveru, do Ivanice nadomak Dubrovnika na jugu, obuhvaćajući prirodnim ljepotama bogat prostor cjelokupna toka rijeke Neretve, gorde planinske masive i plodne doline, pitoma jezerska područja, šume, visoravni i pašnjake te jedini bh. izlaz na Jadransko more odnosno neumsku obalu. Na zapadu i sjeverozapadu graniči sa Zapadnohercegovačkom i Hercegbosanskom županijom, na sjeveru sa Sarajevskom i Srednjobosanskom županijom, na istoku s entitetom RS, a na jugu izlazi na međudržavnu granicu s Republikom Hrvatskom.
Prema popisu pučanstva iz 2013. godine, HNŽ je imala nešto više od 222.000 žitelja, a po gustoći naseljenosti, s 50,45 pučana po km2, svrstana je među rjeđe naseljene županije. Obuhvaća površinu od 4401 km2 odnosno nešto manje od 17 % ukupne površine FBiH ili 8,59 % ozemlja BiH.
Upravna povijest HNŽ-a otpočinje potpisivanjem Washingtonskoga sporazuma iz ožujka 1994. kojim je ustrojena FBiH odnosno stupanjem na snagu Zakona o županijama iz lipnja 1996. godine. Dužnost župana, kao dotad najvišega nositelja izvršne vlasti, dokinuta je amandmanima na Ustav FBiH iz listopada 2002. godine. Županijska se vlast dijeli na zakonodavnu (Skupština HNŽ-a) i izvršnu (Vlada HNŽ-a s predsjednikom i 11 ministarstava).
Županija je iznimno bogata jedinstvenim prirodnim ljepotama. Na svojemu području ima dva parka prirode, Hutovo blato i Blidinje, a njezina kombinacija kontinentalne, mediteranske i planinske klime čini ju prostorom ugodnim za život koji, unutar svega sat vožnje nudi i mogućnost planinarenja, alpinizma i skijanja, kao i plivanja u rijekama, jezerima ili u moru. Bogata vodom, šumom, plodonosnim oranicama i pašnjacima, ima visok poljoprivredni, gospodarski i turistički potencijal.
rometno, sjecištem je dvaju komunikacijskih pravaca europskoga značaja, Koridora Vc i Jadransko-jonskoga koridora, uz mnoštvo značajnih prometnica od razine autoceste, preko onih magistralnih i regionalnih, do lokalnih cesta. Povezana je i željeznicom koja ju izravno spaja s Lukom Ploče, a osobit značaj za razvitak Županije jest Zračna luka Mostar, registrirana za međunarodni zračni promet.
HNŽ se diči Starim mostom i starom gradskom jezgrom Mostara, upisanima na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine te svjetski poznatom špiljom Vjetrenicom, prvom samostalnom prirodnom cjelinom u BiH uvrštenom na UNESCO-ov popis. Tu je i drugo neprocjenjivo prirodno, spomeničko, arhitektonsko, sakralno, kulturno i drugo naslijeđe, od čega se nekoliko cjelina nalazi među mogućim uvrštenjima na UNESCO-ov prestižni popis. Međugorje je jednim od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta, a svakomu posjetitelju dah zastaje pred hercegovačkim riječnim slivovima, zaštićenim močvarnim područjem, antičkim nalazištima, starokršćanskim i srednjovjekovnim naslijeđem, otomanskim, austro-ugarskim, socijalističkim i drugim zdanjima, nematerijalnom pučkom baštinom...
Iznimno raznolika turistička ponuda, od tradicionalnoga, preko pustolovnoga turizma, ekstremnih izazova za ljubitelje adrenalina, do pitkih užitaka za one koji vole umirujuće opuštanje u prirodi, uživanje u umjetnosti ili mjesnim posebnostima kulinarstva, enologije i svega onoga što se uz to vezuje, ovaj prostor čini sve privlačnijim i sve primjetnijim na turističkomu zemljovidu svijeta.